Binarna varijabla | Uglavnom zavisna varijabla sa dve moguće vrednosti, često označene nulom i jedinicom. Npr. “napredovao/nije napredovao”, “tačno/pogrešno rešio”, “položio/pao”. |
Dihotomna varijabla | Sinonim za binarnu varijablu. |
Diskretna (digitalna) varijabla | Varijabla čije vrednosti mogu biti samo celi brojevi. Npr. broj članova domaćinstva. |
Dummy varijabla | Nastaje rekodiranjem politomnih varijabli u niz dihotomnih varijabli. Na primer, ukoliko smo boju kose izvorno kodirali kao 1 = smeđa, 2 = plava, 3 = riđa, naknadno je možemo rekodirati pomoću dve varijable na sledeći način var1: 1 = smeđa, 0 = drugo; var 2: 1 = plava, 0 = drugo. Za riđu boju kose, obe varijable (var1 i var2) će imati vrednosti vrednost nula. Generalno, kategoričke varijable sa k kategorija treba rekodirati pomoću k-1 dummy varijabli. Ove varijable se koriste u regresionoj analizi kako bi se izbeglo to da se izvorni numerički kodovi kategorija (tj. vrednosti 1, 2, 3, ..., k) tretiraju kao numerički podaci. |
Endogena varijabla | Varijabla koja je određena drugim varijablama unutar kauzalnog sistema relacija. |
Egzogena varijabla | Varijabla koja utiče na druge varijable u kauzalnom sistemu odnosa. |
Zavisna varijabla | Varijabla čije vrednosti zavise od druge (nezavisne) varijable. Striktno govoreći, termin zavisna varijabla treba koristiti samo u eksperimentalnim istraživanjima, dok je u neeksperimentalnim istraživanjima prikladnije govoriti o kriterijumskim varijablama. |
Nezavisna varijabla | Pretpostavljeni uzrok u eksperimentalnim istraživanjima, pod uslovom da su sve ostale varijable koje su mogle imati efekat na zavisnu varijablu držane pod kontrolom. Vrednosti nezavisne varijable su pod punom kontrolom eksperimentatora. Striktno govoreći, termin nezavisna varijabla treba koristiti samo u eksperimentalnim istraživanjima, u neeksperimentalnim je prikladnije govoriti o prediktorskim varijablama. |
Kategorička varijabla | Uglavnom nezavisna ili prediktorska varijabla čije vrednosti označavaju pripadnost jednoj od nekoliko mogućih kategorija. Npr. pol (muški ili ženski), bračni status (neoženjen, oženjen, razveden, udovac). Kategorijama se uglavnom pridodaju numeričke vrednosti umesto naziva, npr. 0 = muški, 1 = ženski. Nominalna varijabla. |
Konfundirajuća varijabla | Varijabla čiji su efekti nerazdvojivo isprepleteni sa efektom neke druge varijable. Na primer, ukoliko jedan učitelj koristi jedan bukvar u svom razredu, a drugi koristi drugi bukvar u svom razredu, a učenicima se na kraju godine zada test čitanja, nezavisne varijable (učiteljeve metode i bukvar) će biti konfundirane. Ne postoji način da se utvrdi da li se razlike u uspešnosti čitanja između dva razreda javljaju kao efekti jedne ili obe varijable. |
Kontinualna (analogna) varijabla | Varijabla koja nije ograničena određenim vrednostima (osim onim ograničenjima koja se tiču preciznosti mernog instrumenta). Npr. vreme reakacije, IQ, ekstraverzija. |
Kontrolna varijabla | Varijabla čiji efekat istraživač ne želi da istraži, već je drži pod kontrolom. U određenim uslovima se naziva i kovarijat. |
Kriterijumska varijabla | Zavisna varijabla u neeksperimentalnim istraživanjima. |
Latentna varijabla | Varijabla koja ne može biti opažena niti direktno merena. Definiše se kao zajednička varijansa manifestnih varijabli. Njeno postojanje se pretpostavlja sa ciljem objašnjavanja drugih varijabli (kao što su specifična ponašanja koja mogu biti opažena). Sinonimi: faktor, hipotetički konstrukt. |
Manifestna varijabla | Varijabla koja se može opaziti, a za koju se pretpostavlja da ukazuje na prisustvo neke latentne varijable. Ne možemo opaziti inteligenciju direktno (zbog toga što je ona latentna varijabla), ali možemo izmeriti bogatstvo rečnika, uspeh na poslu, IQ skor, uspešnost u složenim igrama (kao što su šah ili bridž), itd. |
Manipulativna varijabla | Sinonim za nezavisnu eksperimentalnu varijablu. |
Medijatorska varijabla | Varijabla koja objašnjava relaciju između drugih varijabli. Ponekad se naziva intervenišućom ili posredujućom varijablom. Primer: Postoji statistička veza između prihoda i životnog veka, ali ona treba da bude objašnjena zbog toga što samo posedovanje novca ne čini život dužim. Ljudi sa većim primanjima češće imaju bolju zdravstvenu zaštitu u odnosu na ljude sa nižim primanjima. U tom slučaju, zdravstvena zaštita je medijator, jer posreduje u odnosu između primanja i životnog veka. |
Moderatorska varijabla | Varijabla koja moderira odnos između druge dve varijable i na taj način proizvodi efekat interakcije. |
Nominalna varijabla | Sinonim za kategoričku varijablu. |
Ordinalna varijabla | Varijabla koja služi za rangiranje objekata istraživanja, pri čemu razlike (intervali) i različite tačke skale nisu nužno jednake. Primer: anskioznost može biti procenjivana na skali „nema“, „blaga“, „umerena“, „snažna“ sa numeričkim vrednostima 0, 1, 2, 3. Osoba sa skorom 1 je rangirana kao manje anksiozna u odnosu na osobu sa skorom 3, ali razilika u stepenu aksioznosti između osoba sa skorovima 0 i 2 nije nižno ista kao ona između osoba sa skorovima 1 i 3. |
Politomna varijabla | Varijabla koja može imati više od dve vrednosti. Striktno govoreći, ovaj pojam obuhvata sve nebinarne varijable. Međutim, termin koristimo kada govorimo o kategoričkim varijablama koje imaju tri ili više kategorija. |
Prediktorska varijabla | Varijabla čiji se efekat (dejstvo, uticaj) ispituje u neeksperimentalnim istraživanjima, posebno korelacionim. Na primer, IQ skor predviđa prosek na studijama, te je stoga IQ skor prediktorska varijabla. |